Bjelančevine u hrani za dojenčad i malu djecu

Bjelančevine u hrani za dojenčad i malu djecu jedan su od najvažnijih sastojaka i vrlo je bitno prilagoditi njihov sadržaj onom u majčinom mlijeku. U majčinom mlijeku najčešće ih nalazimo u koncentracijama od 0,9 – 1,2g na 100 ml i čine 10 – 12% ukupne suhe tvari. Kravlje mlijeko koje je najčešće osnova hrane za dojenčad, kao i mlijeka drugih sisavaca, imaju značajno veći sadržaj bjelančevina nego što je to potrebno dojenčadi, a naročito maloj djeci.

Prevelika količina bjelančevina može, prema nekim istraživanjima uzrokovati kasniju pretilost i preveliko metaboličko opterećenje. U današnje vrijeme kada je prekomjerna tjelesna težina jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema (u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj je broj djece s prekomjernom tjelesnom težinom porastao s 10% na 35 – 40%), jako je važno kontrolirati odgovarajući dnevni unos bjelančevina. To se vrlo lako može postići korištenjem hrane za malu djecu koja ima najbolje regulirane omjere makronutrijenta.

Postoje dvije osnovne grupe bjelančevina:

  • bjelančevine kazeina
  • bjelančevine sirutke

Bjelančevine kazeina su složenije strukture i teže probavljivi od bjelančevina sirutke koji su jednostavniji i lakše probavljivi. Omjer bjelančevina sirutke i bjelančevina kazeina u hrani za dojenčad i malu djecu obično se kreće u omjeru 50% naprema 50% a ponekad se u nekim pripravcima mijenja u korist bjelančevina sirutke. Dnevna potrebe za bjelančevinama kreću se od 1,3 g po kilogramu tjelesne težine dnevno u prvih nekoliko mjeseci do 0,9 – 1 gram po kilogramu tjelesne težine nakon 6 mjeseci i kasnije nakon godinu dana djetetova života. Važno je naglasiti razliku u sadržaju proteina kravljeg mlijeka koja je trostruko veća od količine bjelančevina u majčinom mlijeku i one koja je potrebna dojenčadi, a naročito maloj djeci od prve do treće godine života.

Bjelančevine ili proteini najčešće imaju ulogu kao građevni elementi struktura organizma, ali imaju i razne specifične uloge kao transportni mediji prije sveg kisika, određenih minerala i lijekova. Potrebne su za sintezu hormona, genetskog materijala. Kontrakcije mišića također su uvjetovane bjelančevinama, bitne su za održavanje ravnoteže tekućina i obrambene sposobnosti organizma, kao i u zaustavljanju krvarenja. Sastavljene su od manjih jedinica nazvanih aminokiseline. Pojedine aminokiseline organizam ne može sam sintetizirati i njih nazivamo esencijalne aminokiseline i moramo ih u dovoljnoj količini unijeti prehranom. Kvalitetu bjelančevina koje unosimo hranom određuje njihova probavljivost i količina esencijalnih aminokiselina.