Dojenje je nutritivno i emocionalno jedinstven proces i ne postoji ništa ljepše od osjećaja kada stavite bebu na prsa, pružite joj najbolju prirodnu hranu i nakon toga osjetite da je ona zaspala.
Često se nakon poroda zanemari važnost postupaka koji olakšavaju uspostavljanje dojenja, tako da je odmah nakon poroda izuzetno bitno pratiti savjete i postupke koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Važno je nakon poroda učiniti sve da uspostavimo normalne cikluse,hranjenja djeteta na prsima I spavanja I odmora djeteta i majke. Uz to što dobiva sadržajno najbolju hranu, dijete se emocionalno povezuje s majkom. Uobičajeno je prvi podoj u rađaonici odmah nakon poroda i nakon toga u razmacima od najviše dva sata.
Majčino mlijeko možemo nazvati živim organizmom jer u sebi sadrži određene mikroorganizme, a uz to majka ima mehanizme da promjeni sastav ako dođe do određenih problema kod dojenčeta.
Najznačajnije prednosti dojenja za novorođenče:
- smanjuje učestalost infekcija
- ubrzava i olakšava oporavak ako do infekcije dođe
- sastojci majčinog mlijeka ubrzavaju razvoj mozga i živčanog sustava
- dojene bebe imaju kasnije veći IQ
- manji rizik od pretilosti u kasnijoj dobi
- manji rizik od razvoja šećerne bolesti kasnije kroz život
Većina ovih učinaka dolazi iz bioaktivnih sastojaka u majčinom mlijeku koji dolaze u izuzetno malim količinama, a imjau dugoročno vrlo značajne učinke tako da ako dojenje nije moguće treba izabrati početnu i prijelaznu dojenačku hranu čiji proizvođači dodaju zamjene za bioaktivne tvari u što većoj mjeri.
U Hrvatskoj je uz značajne napore udruga i javnozdravstvenih ustanova postignut rezultat da prilikom izlaska iz rodilišta preko 80% majki doji svoje dijete, a taj rezultat se mijenja s dobi djeteta tako da neke majke doje samo nekoliko mjeseci, a neke dulje od dvije godine.
Dojenje je najbolja utjeha kod dojenačkih grčeva, izbijanja zubića,bolnih stanja i raznih ozlijeda.
WHO preporučuje isključivo dojenje (bez dodatne tekućine i hrane) do navršenih šest mjeseci djetetova života, a nakon uvođenja krute hrane i tekućine, bar do dvije godine ili dok majka i dijete to žele.
Postoje različita mišljenja do kada treba dojiti. Dojenje je nutritivno potpuno dovoljno kao prehrana djeteta do navršenih 6 mjeseci. Nakon toga dojenje uz dohranu do navršene prve godine je također zlatni standard. Dojenje nakon navršene prve godine nutritivno je također bolje od nadopunjavanja kravljim mlijeko.
Nakon prve godine djetetova života majčino mlijeko sadrži još više sastojaka koji pomažu u obrani od raznih infekcija i općenito uravnotežuju imunološki sustav djeteta uz to što nadopunjavaju hranjive tvari dobivene uobičajenom prehranom. Najčešče ako je dojenje održano do prve godine djetetova života, majka prestaje dojiti zbog povratka na radno mjesto, ali se tada preporučuje da nastavi dojiti barem jednom prije posla ili nakon povratka s posla i jednom prije spavanja.
Prednosti dojenja nakon navršene prve godine djetetova života:
- dijete manje obolijeva od infektivnih bolesti probavnog i dišnog sustava što je posebno važno kod djece koja su priključena jasličkim i vrtičkim grupama
- dijete dobija dodatnu količinu LCP-a dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina koje su značajne u razvoju mozga koji je naročito intezivan u prve tri godine djetetova života
- bioaktivne tvari iz majčinog mlijeka jako dobro utječu na probavni i imunološki sustav djeteta
- majčino mlijeko sadrži brojne mikronutrijente koji se često nedovoljno unose uobičajenom prehranom
- dojenje pogoduje većoj emocionalnoj povezanosti s majkom
Ako dojenje ipak iz nekog razloga nije moguće, dobro je umjesto kravljeg mlijeka koristit mlijeko za malu djecu ili razvojna mlijeka posebno prilagođena djeci od 1.do 3. godine života koja su obogaćena većinom bioaktivnih sastojaka, vitamina i minerala.
Gledano sa stanovišta zdravlja majke, postoje značajni benefiti dugog dojenja:
- smanjenje rizika od razvoja karcinoma dojke maternice I jajnika
- smanjeni rizik od abdominalne pretilosti, visokog kolesterola, visokog krvnog tlaka i razvoja prekomjerne rezistncije na inzulin, što se danas zajednički naziva metabolički sindrom
- pomaže kod gubitka kilograma nakupljenih u trudnoći jer dojenje troši dodatnih 10-20% kalorija (od 200-500 kcal) na uobičajenu dnevnu potrošnju.
- značajna psihološka potpora razvoju djeteta
Ne postoji granica trajanja dojenja i nema dokaza da dojenje nakon drugog drugog rođendana ili kasnije ima štetne razvojne ili emocionalne posljedice.
Povremeno ćemo slati obavijesti o novostima s portala, korisnim savjetima i pogodnostima. Budite među prvima koji će to saznati!
